Crna Gora ima ograničene kapacitete za odgovor u slučaju iznenadnog zagađenja mora, a naročito u slučaju većeg zagađenja, što se odnosi i na materijalno-kadrovsku opremljenost, pokazala je preliminarna revizija Državne revizorske institucije (DRI). Iznenadna zagađenja se odnose ne samo na moguće havarije na naftnim platformama, što je ovih dana u fokusu zbog najave početka bušenja podmorja, već na sve događaje koji dovode do izlivanja opasnih materija u more. Materijalno-kadrovska opremljenost se odnosi na opremu koja je potrebna da bi se uklonile opasne materije iz mora.

DRI je identifikovala visok rizik zbog početka istražnih bušenja za eksploataciju nafte i gasa i kroz sprovedenu reviziju uspjeha „Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru” je uočila probleme i slabosti koji mogu ograničiti uspješnost sistema zaštite Jadranskog mora od iznenadnog zagađenja.

U ovoj fazi revizije identifikovani su rizici koji preliminarno ukazuju i da nisu realizovane sve aktivnosti, preporuke i mjere zaštite životne sredine planirane Programom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore, da nisu počele aktivnosti na izradi mape posebno osjetljivih područja crnogorske obalne zone (PSSA), kao i da opredjeljenja izražena u strateškim dokumentima nisu u adekvatnoj mjeri našla svoje mjesto u propisima koji su donošeni, čime bi se uspostavili i pravno obavezujući osnovi za njihovo sprovođenje.

Ovo je „Danu” saopštio član Senata DRI Branislav Radulović koji rukovodi revizijom uspjeha „Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru”, čiji je cilj da utvrdi da li su organi zaduženi za zaštitu Jadranskog mora od iznenadnog zagađenja adekvatno pripremljeni za efikasan odgovor. Predmetna revizija se sprovodi u okviru paralelne revizije uspjeha u kojoj su učestvovale sve vrhovne revizorske revizije iz šest zemalja koje izlaze na Jadransko more (Italija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora i Albanija). U Crnoj Gori je, kako je kazao Radulović, okončana terenska revizija i pripremljen preliminarni izvještaj, koji će biti upućen subjektima na izjašnjenje tokom naredne sedmice.

Italijansko-ruski konzorcijum Eni i Novatek će započeti bušenje Jadrana 25. marta. To su prošle sedmice najavili iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) nakon čega su reagovale brojne ekološke i nevladine organizacije, kao i dio političkih partija, tražeći da se taj projekat zaustavi. DRI bi konačan izvještaj o reviziji trebalo da objavi nakon tog datuma, ali su zbog aktuelnosti i ozbiljnosti teme pristali da nam daju dio podataka iz preliminarnog izvještaja.

Subjekti revizije su bili Ministarstvo saobraćaja i pomorstva – direktorat za pomorski saobraćaj, Ministarstvo održivog razvoja i turizma – direktorat za klimatske promjene i mediteranske poslove, Agencija za zaštitu životne sredine, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, područna jedinica – Lučka kapetanija Bar i područna jedinica – Lučka kapetanija Kotor, Inspektorat sigurnosti pomorske plovidbe, JP Morsko dobro i Uprava za ugljovodonike, dok su u okviru revizije obavljeni informativni razgovori sa predstavnicima Instituta za biologiju mora, Uprave policije – Sektor granične policije, Vojske, Mornarice CG, Luke Bar, Luke Kotor i Hemosana.

– Imajući u vidu da država Crna Gora još uvijek nije ratifikovala Protokol Barselonske konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od zagađenja koje proizilazi iz istraživanja i iskorišćavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podmorja, kao ni transpoziciju u nacionalno zakonodavstvo Direktive 2003/30/EU od 12. juna 2013. godine o sigurnosti offshore operacija sa uljem i gasom, kao i činjenicu da Nacionalni plan za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata nije u potpunosti operativan, DRI je identifikovala visok rizik zbog početka istražnih bušenja za ekspoloataciju nafte i gasa – kazao je Radulović.

DRI će, kako je kazao, u konačnom izvještaju, dati ocjenu stanja i preporučiti subjektima revizije da usvoje odgovarajuće metodologije o procjeni rizika i da razviju integrisan pristup upravljanju rizikom od zagađenja mora u cilju jačanja institucionalnih kapaciteta za zaštitu mora od iznenadnog zagađenja.

D.M.

---

Pokrenuće inicijativu za raspisivanje referenduma
Građanski pokret URA, Savez građana Civis i poslanički klub „Crno na bijelo” pokrenuće inicijativu za raspisivanje referenduma u vezi sa eksploatacijom nafte, najavili su njihovi predstavnici. Šef poslaničkog kluba „Crno na bijelo” Miloš Konatar saopštio je da je URA dio porodice Zelenih Evrope i da se kao takva zalaže za ekološku Crnu Goru, kao što piše u Ustavu.

– Podrazumijeva se da ne možemo podržati nijedan projekat koji će ugroziti prirodu, održivi razvoj, životnu sredinu i ekološku Crnu Goru – kazao je Konatar na jučerašnjoj konferenciji za novinare povodom istraživanja nafte u crnogorskom podmorju.
On je rekao da je u nadležnosti Skupštine da raspiše referendum, za šta je potrebno da inicijativu podnese najmanje 25 poslanika, predsjednik Crne Gore ili najmanje deset odsto građana koji imaju biračko pravo.

– Podnijećemo i formalan predlog svim poslanicima da podrže raspisivanje referenduma, ali i Vladi. Takođe, ubrzo ćemo krenuti i u akciju skupljanja potpisa. Crnu Goru moramo graditi kao ekološku državu – izjavio je Konatar i podsjetio i da su Sinjajevina i rijeke Crne Gore zajednički odbranjene, kao i da će se, ukoliko to bude potrebno, isto učiniti i za Jadran.

Podsjetio je da je ugovor o koncesiji za naftu i gas potpisala bivša vlada Demokratske partije socijalista (DPS) 2016. godine, te da je URA glasala protiv ugovora.


Eni imao brojna izlivanja nafte
Iz NVO „Grin houm” su kazali da su precizni ugovori o mjerama i sigurnosti naftnih operacija bili potpisani i u Nigeriji, gdje je Eni-Agip u periodu od 2006. do 2020. godine odgovaran za 5.797 ispusta nafte u ukupnoj količini od 172.997 barela.

– Na njihovoj zvaničnoj stranici u periodu ograničenog rada zbog pandemije Eni je imala 11.677 barela naftnih ispusta, od kojih je 14 posledica operacija bušenja, bez sprovedene sanacije za 6.592 barela nafte. Da Crna Gora nema ni kapacitete ni ljudstvo je poruka koju nisu samo uputili građani i nevladine organizacije, već se o tome ozbiljno raspravljalo u evropskom parlamentu, te je ušlo u Rezoluciju EP iz 2016. godine, mišljenje EP na izvještaj o Crnoj Gori za 2019. godinu – naveli su iz „Grin houma”.
Iz te NVO su kazali da Eni bilježi brojne hazarde i koruptivne radnje, te da je samo u 2016. godini uhapšeno šest radnika Enija u regionu Bazilikata, optuženih za švercovanje industrijskog otpada sa platformi.